Apple vs Jabuka

Korporacija Apple oduvijek je važila za trendsetere u svijetu elektronike i ne treba puno o tome pričati jer koga zanima malo njihove povijesti, sam će lako pronaći sve što ga zanima.

Ono što mi je zanimljivo spomenuti je ekonomski output te korporacije u posljednjih 35 godina kada su se, ako me pamćenje dobro služi, njihove dionice pojavile na burzi. Tko ih je tada kupio, ostvario je lijepu dobit, jer mu se njegov inicijalni ulog u Apple dionice u tih 35 godina umnožio fantastičnih 200 puta. Ne 200%, već 200 puta. Naravno, mnoge zasluge za tu dobit treba pripisati i vrijednim radnicima koji u njihovim kineskim pogonima u sjajnim uvjetima proizvode telefone od soma eura i ostale stvarce bez kojih mnogi ljudi danas naprosto ne mogu zamisliti život. Uvjeti rada u tim tvornicama zaista su toliko idilični, da je nakon serije samoubojstava vrijednih radnika skokom s prozora ili krova tvornica, management odlučio tome stati na kraj montažom zaštitnih mreža koje su učinkovito smrtnost radnika uzrokovanih padom s visine svele na nulu – što se dobro odrazilo i na dividendu…

Netko bi pomislio da je dobit uvećana 200 puta u 35 godina nešto o čemu se može samo sanjati. Lijenost i pohlepa ljude tjera da ulažu u dionice neke korporacije, u nadi da će tako osigurati svoju budućnost. Ali – u današnjem svijetu kada samo nekoliko riječi neke važne face za koju se smatra da ”ima insiderske informacije” vrijednost burze može u jednom jedinom danu srušiti za 5 ili više postotnih poena, treba biti svjestan da je trgovina papirima, pa imali ti papiri i naziv AAPL, više nalik kockanju nego zdravorazumskoj investiciji u budućnost.

Onaj tko želi osigurati svoju budućnost, možda bi trebao promisliti o načinu kako je osigurati a da ga nikakvi potresi na burzi ne mogu upropastiti. Možda bi trebao razmisliti o štampanju vlastitog novca, i to na način da ne završi u kavezu.

A kako se štampa vlastiti novac – i to tako da se ne može završiti u kavezu? Radom – i to onim koji najviše oslobađa, tijelo puni energijom a duh zadovoljstvom – onim fizičkim. Recimo – to može biti sadnja jabuka. Zašto baš jabuka? Zato što je zgodno ekonomski output jabuke usporediti s ekonomskim outputom papira naziva AAPL – a i zgodno je jer Apple znači jabuka, što ovoj ekonomskoj usporedbi daje dodatnu draž… Dakle – jedna sadnica jabuke košta možda 10 ili 20 kuna, i nakon 4-5 godina počet će donositi prve plodove. U daljnjih 30 godina, ako joj čovjek posveti mrvicu pažnje, njege i ljubavi, vratit će mu inicijalni ulog uvećan za najmanje 10000 puta, ako ne i 20000 puta.

Stoga bih rekao, da bilo koja jabuka po ekonomskom outputu (o učincima na zdravlje nećemo ovaj puta) – u bilo kojoj računici kroz 35 godina, korporaciju Apple čini smiješno neučinkovitom. Pa – ako je netko od čitatelja razmišljao u što investirati a da bude ekonomski isplativo, vjerujem da sada ima matematički dokaz da je sadnja jedne jedine jabuke 50, ako ne i 100 puta isplativija od kupovine jedne AAPL dionice, koja ovog trenutka košta 115$. Za te pare, može se posaditi jedno 40 ili 50 jabuka.

A svi vole jabuke.

Recent Posts
Showing 12 comments
  • zenfjaka
    Odgovori

    Neki previše razmišljaju o novcu, neki o nečem drugom (nemož služiti dva boga, boga čovjeka i boga novca )…neki više razmišljaju o pjesmi ….znaš ono-ti si pjesma moje duše..itd..štaš takvi smo kakvi jesmo i nije nikome zamjeriti a najmanje suditi……stoga častim pjesmom prije nego prilegnem :)

    https://www.youtube.com/watch?v=vz4eS3XbkBo
    Zdravi i veseli bili. :)

  • zenfjaka
    Odgovori

    Aj još jednu…spopa me trio tividi (četvrti se ne vidi…čisto radi rime prije zime )

    https://www.youtube.com/watch?v=uqFAUnBpv-w

    :))

  • Željko
    Odgovori

    možda je danas manje poznato, no na otocima je postojao običaj da se na zajedničkoj zemlji, odnosno na ničijoj sade sadnice, recimo , masline, ili se pak iste samo cijepe(kultiviraju) i tada to stablo proglase svojim i imaju pravo brati plodove s tog stabla.
    Pala mi je na pamet ideja da bi se to zapravo moglo primijeniti i svugdje gdje zemlja nije u privatnom vlasništvu, npr u šumi, nekoliko stabala voća na rubovima šume ili negdje gdje bi mogle rasti nikome ne bi smetalo, a donijelo bi neku korist. Mislim da to zovu “šuma hrane”. Zamislite sad da se krene s tim, pa se posadi kesten, jabuka, kruške i sve ostalo , te da svako ko je posadio ima pravo na branje svojih stabala .
    Jučer sam ubrao nekoliko jabuka u šumi , sa stabla koje je samoniklo, okus im je poseban, nekako topao, a opet osvježavajuć.

  • Damir
    Odgovori

    Ako netko sazna, neka nas odmah izvjesti, dal je tko posadio 40-50 sadnica jabuke (vrijednost jedne dionice apple), bilo gdje, na vlastitoj ili ničijoj zemlji, vrijeme sadnje je pred nama i nadam se da nećemo morati dugo ćekati.

  • zenfjaka
    Odgovori

    …neš morat dugo čekat… viruj mi na rič a i ne moraš…sjećaš li se slobodne volje??…(inače cijenim jako tvoje komentare…isto ili jako slično mislimo ili imamo razmišljanje…nije kurtoazija)…više od ovoga nisam “ovlašćen/nije
    dozvoljeno reć”…
    …samo pjevajte ili slušajte pjesmu/zvuk…ponvljam, jedino vas pjesma neće izdati..:)

    Hvala.

    • Damir
      Odgovori

      Moguće neću dugo čekat, ali se bojim da će volja i entutijazam dotićnih puknut ko balon od sapunice kad će trebat ubrat plodove vlastitog rada.
      Da malo pojasnim. Imam zasađeno raznog voća. Konstatacija iz prve ruke zajednička je , više manje za sve sorte.
      Unazad otprilike 5 godina počeli su se pojavljivati problemi u oprašivanju i dozrijevanju koji se s vremenom sve više intenziviraju. Oprašivanje je uvjek upitno i ovisi o tome otkud vjetar puše i što sa sobom nosi, tako da se zna dogoditi da je jedna strana stabla prazna , a druga puna plodova, što bi još donekle bila prihvatljiva situacija da više od 50% plodova ne ispadne prije nego dozore, a od ostalih 40-tak% , polovica počne trunut u tijeku zreanja, tako da dio koji opstane moram odmah preraditi (pekmez,kompot, naribati i pospremiti u “škrinju” na -25 kako bi sačuvao za štrudle, jer u suprotnom i onaj tzv. zdravi dio, postepeno iztrune i propadne u podrumu na istom mjestu gdje prije 5 i više godina nije bilo nikakvih problema da voće ostane zdravo sve do proljeća.
      Poseban dokaz da nešto nije u redu: Ne znam joj naziv, biljka slična šišmiru za živica, sa oštrim i tvrdim, dotovo “limenim” listovima, djeluje otpornana na sve nevolje (nekad služila kao podloga za vjence kod pogreba), nema moljaca, nema gusjenica, doslovno se totalno, 100% osušila, lišće je ostalo, samo se pretvorilo u suho, smeđe, nisam našao primjerak koji ima ijedan zeleni, živi listić
      Nemam opipljive dokaze, ali sam siguran da kemijski tragovi dabelo pridonose takvom stanju, naravno, uz razna zračenja i sl.
      Opisano stanje se može, naoko, donekle ublažit, ako uzmem hrpu pesticida i herbicida i 20-tak i više puta kroz godinu pošpricam voćnjak i vinograd, što, naravno ,ne radim niti ću raditi.

      Što se tiće pjesme, lijep savjet, jedino što ju , više puta, teško ukomponirati u stvarnost koju razotkrivamo. Pozdarv

      • trumba
        Odgovori

        damire preporučavam da nabaviš solitarne pčele,…
        imao sam dosta ranu breskvu koja skoro 10g nije ništa rodila,…
        prošle godine sam nabavio preko njuškala solitarke i odmah je rodilo 20ak komada…
        ove godine je bilo 50+ komada na stablu.
        inače imaš osmia rufa i osmia cornuta vrste;
        mogu izać vanka oprašivat na 8 stupnjeva dok pčele medarice tek na 12 stupnjeva izlaze.
        simpatične su solitarne pčele, poprilično miroljubive.

        pa eto ako nisi čua za to, preporučavam da probaš.

        • Damir
          Odgovori

          Nisam čuo, hvala za informaciju, istražit ću i potražit . Hvala . pozdrav.

  • autor_itet
    Odgovori

    Sjećam se kao sad, kad smo išli na selo i prolazili pokraj komšija koji su pripremali/prali/sortirali povrće za pijacu i moja mati oduševljeno kaže komšinici: joj što su ti te mrkve prelijepe valjale bi mi dvije za juhu. Dobroćudna komšinica s prstom na ustima ispod glasa veli: psst, nemoj komšinice pusti, dat ću ti ja poslije par mrkvi iz mog vrta iza kuće, nisu ovako lijepe, ali nisu ničim prskane. Moja komšinice ove su za pijace, šta ćeš kad ljudi neće da kupe ako nije lijepa. To je bilo prije 16 godina. Nisu mi jabuke baš omiljene onako sirove, ali štrudel je mljac, stoga tko god ih sadi, još ekološki, evala mu:).

  • zenfjaka
    Odgovori

    Preporučam da postaneš kompozitor ili pjesnik ako baš ne ide….i primjeniš solarne čele ka šta govori trumbeta ovi gori:))…i ja bi sadija da iman šta al neman zemlje ni u pitaru doma…to ka oće reć na teraci….valjda ću je i ja bar jedanput imat, ne teracu nego zemlju :)
    ..i onda jopet gre pisma i nek bude spomen na mog pok. prijatelja/poznanika…volili smo istu pismu a i znali zapivat ka pravi pijanisti bolje reć ka šanksonjeri.

    https://www.youtube.com/watch?v=Tz_b2UL3r2M
    Pozdrav.

  • zenfjaka
    Odgovori

    Znam da nije lako ni zgodno ukomponirat u stvrnost koja jest.. možda ima puno više stvarnosti nego znamo ili možemo zamisliti…neznanje nije razlog da ne pjevamo:)

    https://www.youtube.com/watch?v=kjZsphJYHGo

    Pozdrav

  • Marina
    Odgovori

    Proizvodnja vlastite hrane je poput printanja vlastitog novca !!!

    http://www.ted.com/talks/ron_finley_a_guerilla_gardener_in_south_central_la

Leave a Comment