Koji zakon se primjenjuje?

Potaknuta komentarom na prošli članak o protestima u Njemačkoj – da iz ovog članka citiram neke navode o suverenosti SRNJ, koja od II svj. rata do danas nije više postojala, jer tada nisu potpisali mirovni ugovor, već su cijelo vrijeme kolonija S.D. – uočila sam da se članak više ne nalazi na web-stranici, pa ga ovdje ponavljam. Pretpostavljam da je izmakao pri premještanju članaka s prijašnje wordpress-web-stranice. U stvari je jako dobro da je članak bio previđen (Solarian je pronašao da ipak nije [bio je objavljen pod drugim naslovom], hvala), jer ćete ga moći ponovo pročitati i vidjeti da sadrži jako važne podatke.

Till Peter u razgovoru s Jo Conradom o unosima tvrtki tzv. državnih uređenja i iskustvima sa službenim ovlastima i sudovima.

Jo: Dobar dan dragi gledaoci, ovdje imam gosta Tilla Petera iz Ureda za ljudska prava (Amt für Menschenrechte http://menschenrechtamt.org/akademie/index.html). On je takoreći kolega od Selima Sürmelija. Možda se sam želiš predstaviti? Kako si došao do toga? Što tamo radiš?
Till: Ja sam sada kod Selima Suermelija, u Uredu za ljudska prava, kao povjerenik i istražitelj. U tom pogledu imam za obavljati još druge zadatke i u vezi toga što se doista događa ovdje u Njemačkoj, naišao sam na vrlo loše i šokantne istrage i zaključke. To se u stvari tiče svakog čovjeka, gdje je na kraju svaki razvlašćen, obespravljen, gdje u pozadini nekakvi likovi sprovode svoje zločine …

Jo: Koji se tobože postavljaju iznad nas ljudi, koji nas ne vide kao ljude, nego u osnovi – kao što smo već razgovarali sa Selimom – kao osobu, koja se zapravo samim time da nas oni ne vide kao ljude, tretira više kao stvar.
Till: Pravilno. Prije 6 tjedana sam započeo s istraživanjima u internetu, u inozemstvu … i tada sam otkrio da su sudovi, uredi za mlade, agencije za zapošljavanje, uredi za zapošljavanje i sve druge državne službe – strana trgovačka poduzeća, koje zapravo, prema njihovim vlastitim zakonima, ne mogu biti pravomoćne.

Jo: Dakle, tvrtke.
Till: Da, to su trgovačke tvrtke.

Jo: Dakle, ono što mislimo, tu su državna ili suverena tijela …
Till: Pravilno. Budući da živim u gradu Stade, došao sam u sukob s tim tzv. državnim službama. I ponekad sam se pozvao na moja vlasnička prava.

Jo: Vlasnik, kakav …?
Till: Ja sam čovjek i zato imam ta prava. Čovjek ima prava, a ne pravna osoba. I oni naravno djeluju kao trgovačko društvo, kako da kažem …

Jo: Pod trgovačkim pravom, pravom društava, ugovornim pravom …
Till: Točno, ugovorno pravo. To što oni čine, jest, da nam nude samo privatne ugovore. Nisu ovlašteni …

Jo: Dakle, oni ih ne nude – sporazum bi normalno bio da Ti sada kažem: Slažemo se s ovim ugovorom, potpisujemo ga oboje – onda bi to bio ugovor. To su ugovori koje oni takoreći jednostrano, unaprijed za nas sastave (predlošci), a mi mislimo – dobro, ako je to tako … ali nije nam svjesno da nas oni vide kao ugovornog partnera.
Till: Poslao sam dopis u grad Stade (gradsku vijećnicu), da mi to pošalju u roku od 24 sata nakon javne ovjere, jer je to njihova dužnost. Nisu to učinili. U tom pismu sam unio privatni ugovor, gdje me moraju priznati kao službenog upravitelja grada Stade. Budući da u tom roku nisu mogli odgovoriti, morao sam zaključiti, da je sve što se događa u Njemačkoj, ilegalno, što je za mene bilo vrlo šokantno. Do toga sam došao preko Sigmaringena (grad u Njemačkoj). Isto tako sam se morao osvjedočiti, da čudnovato, ni pred jednim sudom ne dobivam pravo i da nešto ne može biti u redu, iako je moj bivši odvjetnik iz Sigmaringena sasvim jasno utvrdio, da su takozvani policijski službenici dali lažne izjave.
Tužitelj u Hechingenu je to isto tako ignorirao i nije mi čak ni dozvolio da dođem do riječi. Oni su jednostavno odlučili o meni. Što su učinili, jest, da su me preko obmana u pravnim odnosima, uvukli u privatno trgovačko pravo i tako sam došao u Ured za ljudska prava, jer sam očajnički tražio pomoć, a u pravnim se pitanjima nisam znao snalaziti.

Jo: Imaš tu vidim cijelu hrpu papira, djelomice su ispisi iz komercijalnih registara. Gledao si sve moguće, sudove …
Till: Tražio sam sve što se tiče državnih vlasti. Ove podatke sam pronašao kod www.upik.de Budući da radim zajedno sa Selimom, ovo su važni podaci. Također bih želio da Njemačka napokon ima mirovni ugovor, da konačno postoji pravda i da ova mafijaška struktura koja se ovdje pretvara da je javno pravo, konačno prestane. Ali to ne može funkcionirati ako izlazimo na ulicu i protestiramo. Oni tada primijene svoje privatne pravne statute i pod određenim okolnostima, može doći do krvoproliće. Mi svi to ne želimo.
Ono što želimo, jest da njemački narod živi u miru i slozi. Radi toga sam i nedavno u gradskom uredu za socijalnu skrb u Stade, htio u vezi dispozitivnih pravnih ugovora, podnijeti zahtijev za uzdržavanje. Od 11.3.2013 ne dobivam više nikakav novac, nikakvo uzdržavanje i živim tako da mi netko iz susjedstva pomaže preživjeti i opstati. Te dame i gospodu to uopće ne zanima; mogu javnom tužitelju u Stade podnijeti tužbu – u međuvremenu ne dobivam nikakav odgovor.
Prema njihovim vlastitim člancima, na temelju članka 158. ZPO (Građanskog postupka), obvezni su to prihvatiti, usmeno ili u pisanom obliku – ne igra nikakvu ulogu – i to moraju ovjeriti. Na to također nisam dobio nikakav odgovor i ustanovio sam, da su sva javna tužiteljstva inozemna trgovačka poduzeća. Na kraju, ne postoji ništa, što je zakonski pravomoćno ili javno pravo.

Jo: Prema privatnom trgovačkom pravosuđu, morao bi s njima pregovarati o novom ugovoru. Što oni za nas unaprijed pripreme, nismo zaista nikada pročitali i potpisali. Oni to sa svoje strane unaprijed sastave.
Till: Želim se još jednom vratiti natrag. U uredu te tzv. socijalne skrbi, sreo sam okružnog savjetnika. Ne znam smijem li reći njegovo ime.

Jo: Ti moraš za to preuzeti odgovornost.
Till: Sigurno mogu preuzeti odgovornost. Njegovo ime je Michael Roesberg, okružni savjetnik grada Stade i gradonačelnica Silvia Nieber. I začudo svi oni nisu za to odgovorni. Bio sam i nekoliko puta na tzv. socijalnom sudu, kod jedne – ona sebe zove službenicom za isprave/povelje, – ni ona nije imala službenu iskaznicu. Potom sam joj položio na stol sve dokaze (da su sve „državne javne službe“ u stvari privatne tvrtke) i jednostavno upitao:
„Kako možete preuzeti odgovornost za to što ovdje radite i raditi protiv svojih sunarodnjaka?“
To sam učinio i kod gospodina Michaela Roesberga, okružnog savjetnika grada Stade i bio začuđen onim što sam vidio u očima tih ljudi – isti pogled pun straha. Bilo je zastrašujuće, jer ja sam im takoreći skinuo gaće.

Jo: Ti si svih njih podsjetio da smo svi mi ljudi i oni su to vjerojatno zaboravili.
Till: Pravilno. Pitam se gdje je ovdje moral, da su ljudi toliko zaslijepljeni novcem? Oni ostavljaju ljude na cjedilu, zanemarujući „ne pružanje pomoći“ iz stavka 221 (pojašnjenje na kraju) – oni to jednostavno čine. Tu se pitam – ako smijem reći ovdje – koliko čovjek stvarno mora biti perverzan?

Jo: Ima puno nepravde u zemlji: ljudi završavaju na psihijatriji, bez da postoji nalaz ili da je to itko utvrdio; ljudima su oduzeta djeca, itd.
Till: Da, i u kući gdje stanujem …

Jo: Jako puno nepravde, samovolja prema ljudima – ali to funkcionira samo zato je nas oni vide kao stvari i mogu prema nama postupati kao prema stvarima, jer su svi oni tvrtke. To možemo sami pronaći u imeniku tvrtki.
Till: (uzima u ruke spise) Nažalost sam sa sobom donio vrlo mali dio …

Jo: Ne možemo pogledati sve, ali možemo si predstaviti.
Till: U Uredu za ljudska prava, izrađujemo ugovore, bavimo se politikom, pravnom naukom, itd. Poražavajuće je do kojih rezultata dolazimo pri istraživanjima. Imam ovdje Članak 116. Državna pripadnost, Pravne Države od 31. prosinca 1937. (izvornik na kraju teksta)
Tako se prema nama ponaša, i to od strane tog tzv. Prijavnog Ureda, koji se prije zvao „Ured za bračno stanje“, a još prije „Međunarodna komisija građanskog statusa, odsjek Njemačka“. To se sve odvija preko Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva vanjskih poslova. Ministarstvo vanjskih poslova je uglavnom Savezna obavještajna služba. Savezna obavještajna služba je između ostaloga, također inozemna trgovinska tvrtka. Bio sam bez teksta. Ja sam sve te podatke skinuo, ispisao, umnožio i osigurao u inozemstvu, jer je to goruće vruća informacija.
Tu imam od Hansestadt Stade … odnosno gradonačelnice. Moj dobra poznanica, jedna od naših pripadnica, bila je zbog svoje nevažeće osobne iskaznice … (čita):

„Poštovana gospođo …

Pozivam Vas da do 30.05.2013 podnesete zahtjev za novu osobnu iskaznicu. 

Drugo: Neposredno izvršenje 

Treće: Ako do navedenog datuma ne podnesete zahtjev za novu osobnu iskaznicu, prijetim vam s prisilnom naplatom od € 500.–.

(Komentira tekst) Neposredno izvršenje sukladno članku 80. stavak 2., broj 4, “… neposredno izvršenje je u javnom interesu.“ (izvornik na kraju teksta)
Tu se pitam: Jesu li oni legitimni, službeno ovjereni, da mogu zastupati javne interese? Ne, nisu.

Jo: Pa to nije ni u mom interesu, da oni moju osobna iskaznicu (nerazumljivo jer oboje govore istovremeno) …
Till: (dalje komentira pismo gradonačelnice) … budući da je svaki Nijemac, u smislu članka 116., – uvjeri se molim Te sam – stavak Z / stoji samo točka “… obavezatan posjedovati osobnu iskaznicu.” (drži pismo prema kameri)

Jo: Ne znam da li se može pročitati. To je grad Stade. (gleda na jedan redak) No, tu se nalazi, što je zanimljivo, vjerovnički ID (identifikacijski broj) (pokazuje prstom na jedno mjesto u dokumentu)

Till: Točno i to je zanimljiva stvar. Svaki čovjek, ovdje „rodnolistnik“ – ima interni vjerovnički ID (identifikacijski broj). Jasno je da nam je taj podatak bio tajno dostavljen. I taj vjerovnički ID kaže slijedeće: Jedan od zadataka takozvanih državnih službi, u tom slučaju Prijavnog ureda, jest da ljude drže kao OSOBE i prisilno upravljaju njihovom imovinom. Provedbu toga osiguravaju preko službe za izdavanje putovnica i osobnih iskaznica. Ovo što se tu događa, može se nazvati međunarodnim kriminalnim udruženjem. Oni krše sve ono što je zakon. Ja sam stvarno šokiran.

Jo: Ima li svatko taj vjerovnički ID (identifikacijski broj) ili …?
Till: Svatko ga ima. Ja još uvijek radim na tome i istražujem po tom pitanju. Želim se ovom prilikom zahvaliti svim mojim obavještajcima i suradnicima diljem Njemačke, koji mi pomažu da dođem do nekih informacija, koje meni nisu dostupne.

Jo: To je vrući materijal, da se tako izrazim.
Till: Točno, to je vrući materijal, zbog toga je moja dužnost da to i objavim. Široka javnost to mora saznati.

Jo: To bi u biti raznijelo čitav sustav, kad sve bude postalo poznato.
Till: To je tako nezakonski, da nezakonskije ne može biti. Mi sve to ne želimo. Selim je rekao u prethodnoj misiji, da u konačnici imamo mogućnost sve učiniti na mirnoj osnovi, ako se po tom pitanju krećemo po vrlo tankoj liniji, od koje se na lijevo ide u provaliju i na desno također.

Jo: To bi moglo dovesti do ustanaka, krvoprolića. Vi to ne želite, mi to ne želimo.
Till: Ne, mi to ne želimo.

Jo: Nadajmo se da i ljudi koji rade u sustavu to isto ne žele, odnosno, kako da to opet dovedemo u red? Da na prvom mjestu svakom postane svjesno da je čovjek i da onda u odnosu prema policajcu ili sucima, sebe uvijek predstavi kao čovjeka?
Till: Dakle, važno je na kraju, da svi zaposlenici, mali zaposlenici u državnim službama saznaju o tome – oni nemaju pojma što se tu događa.

Jo: To su djelomice kako si rekao zaposlenici u pravosuđu, koji su dijelom dužnosnici u uredu za izdavanje rodnog lista. Dužnosnici znaju više od zaposlenika, pa zadužen i zaposlen – to uopće ne ide zajedno.
Till: Da, ali dužnosnici za izdavanje rodnog lista znaju o tome. To sam pronašao, kad sam dragoj dami objasnio – ona sebe mora zvati dužnosnicom, ima službenu iskaznicu, udala se ovaj tjedan – da na svom dostavnom računu kod Federal Reserve Bank ima otprilike 16.000.000.–. Priznanica je rodni list. I to svi ti ljudi ne znaju.

Jo: Svatko ima u osnovi račun?
Till: Da točno. I u Stade, postoji još …

Jo: Znači preko rodnog lista se već otvara račun …? Kako se to radi?
Till: Kako se to radi? Na kraju krajeva, postoji njemačka imovina kojom se upravlja. Postoje porezne službe koje se tako nazivaju, nazivaju se ova ili ona državna služba – ali to nisu ništa drugo nego sustavi za pranje novca.

Jo: Hm …
Till: Doista, oni ljude potkopavaju. Ljudima oduzmu prava, i zatim im onemogućavaju djelovanje, tj. prema pravnom statusu iz 1937., drži nas se kao nacističke radnike. Osobno sam došao do toga i potpuno sam šokiran.

Za mene je velika čast raditi zajedno sa Selimom. Prema njegovoj tituli koju je imao na Međunarodnom sudu pravde iz 2006. … … moram iskreno reći da smo često mijenjali ulogu, jer pri istraživanjima, spoznajama i podnescima na kojima on mora raditi, vlada čisti kaos.

Jo: Da, on radi važan posao za sve nas.
Till: To što mi činimo je zapravo rad za cijelu Zemlju i čovječanstvo. Mi nismo politički i držimo se sasvim jasno takozvanih zakona, čak i njihovih takozvanih zakona, ali im mi pokazujemo što je privatno, a što javno.

Jo: To je zapravo posvuda … Mi u Njemačkoj imamo naravno posebnu situaciju. Mislili smo da to ima veze sa zakonom o zaposjednutosti (okupacije), ali u osnovi je najveći broj zemalja, kao i sve vlade registrirano kao tvrtka i negdje uneseno. To je bačva bez dna kada se cijelo …
Till: Čak i veleposlanstva. Nedavno sam razgovarao s engleskim veleposlanikom u Berlinu i rekao mi je da oni nisu zaduženi za međunarodno pravo. Ja sam rekao: „Oprostite, radi čega ste zapravo ovdje?“

Britanski veleposlanik: „Mi smo odgovorni samo za trgovačko pravo. Bavimo se međunarodnim trgovačkim pravom.“

(Pojašnjenje: Nakon II svj. rata, Njemačka vlada do danas nije uspjela potpisati mirovni sporazum i još uvijek se nalazi pod prinudnom upravom saveznika: S.D., Velike Britanije i Francuske. 

Barak Obama je 5.6.2009. pri posjeti U.S. Air-baze u Ramsteinu u Nemačkoj rekao: „Njemačka je zaposjednuta zemlja i to će ostati i dalje.“ Izvornik: http://morbusignorantia.wordpress.com/2013/03/24/obama-deutschland-ist-ein-besetztes-land-und-wird-es-auch-bleiben/

Intervju s ruskim filozofom Alexandrom Duginom: „Njemačka je zaposjednuta zemlja, kojom upravljaju stranci. Amerikanci izvršavaju nadzor. Njemačka politička elita nije slobodna. Posljedica: Berlin ne može djelovati onako kako bi u ovoj situaciji zapravo trebao djelovati za dobrobit zemlje.
Njemačkom se trenutno upravlja protivno njenim vlastitim interesima. Mi Rusi možemo Nijemcima pomoći, tako da što bolje razumijemo situaciju u Berlinu i radimo primjerice na tome, izgraditi njemačko-ruske mreže na različitim razinama. U Saveznoj Republici možemo raditi s raznim skupinama, produbiti naše kulturne odnose.“ Izvornik kao i gore i: http://www.zuerst.de/ br. 10/2012 – stranica 19)

Jo: Ah, ti to znaju?
Till: Oni to znaju! Bio je zanimljiv telefonski razgovor s velikim odvjetničkim uredom, koji imaju odjel s javnim bilježnikom i svim ostalim. Selim ih je nazvao … najprije se predstavio pod drugim imenom, zatim su počeli raspravljati o tome kako bi mi mogli dobiti službenu ovjeru autentičnosti kao čovjek. Pravnik je govorio nešto kao “mrtvi čovjek“ ili tako nešto … (kakav je samo taj?). Onda je Selim rekao: “Trebam službenu ovjeru autentičnosti za javnog bilježnika, da sam duhovni, živi čovjek.“

Jo: Aha.
Till: Tada je odvjetnik rekao jasno, “mi to tako ne možemo izdati”, ali je nabrojao druge mogućnosti, kako možemo ići u privatno pravosuđe … tada je Selim pustio mačka iz vreće i rekao tko je. Na to je odvjetnik hladno rekao: “Da, mi imamo naredbu iznutra, da to ne smijemo učiniti.”

Jo: Ah, oni to znaju?
Till: Da, to svi znaju. Bio sam bez teksta. Mi sve snimamo (telefonske pozive) … to me tako uzbudilo, napravio sam veliku oluju … to nije bilo snimljeno … pogledao sam na ekrane … zašto ne snimaš?! To je dokaz!

Što Selim čini je stvarno od temelja, jer ako nešto ne bi bilo u redu, ako bi nešto išlo krivo, ja bih bio prvi koji bi morao otići. Ja bih za ovu stvar … dao bih svoj život za to.

Jo: Rekli smo da ćemo imati vrlo kratku emisiju, jer se zapravo radi o izjavi, da je cijeli sustav kazališna predstava …
Till: Moja istraživanja još nisu završena, vjerojatno će još nekoliko stvari izaći na vidjelo. Nadam se da ćemo o tome moći govoriti u slijedećoj emisiji.

Jo: Da, u svakom slučaju ostajemo u vezi, no kao što sam rekao to je težak smjer i mogao bi raznijeti cijeli sustav. Svi mi sve više i više primjećujemo kako nas sustav stavlja pod pritisak i dovodi u neprilike.
Till: To sam također objavio na Facebooku … ime mi je tamo Til von Weiblingen. Osnovao sam Antikorupcijsku kampanju Njemačke. Facebook mi sada više ne dozvoljava pristup …

Jo: Na Tvoju vlastitu stranicu.
Till: … gdje za te spise koje sam napravio, imam autorska prava.

Jo: (smijeh) U redu, vrlo zanimljivo i šokantno. Zahvaljujem Tebi i Selimu, koji je također češće bio kod nas. Mi ćemo Vas s vremena na vrijeme uvijek ponovo pozvati, jer će sigurno doći do novih saznanja, pa ćemo vidjeti kamo će to voditi. Hvala Ti.
Till: Hvala i Tebi Jo.

Intervju na Njemački
http://bewusst.tv/welches-recht-gilt/

Povezane stranice:

Služba za ljudska prava
http://menschenrechtamt.org/akademie/index.html
http://de.wikipedia.org/wiki/Michael_Roesberg

Predviđena kazna za propuštanje pružanja pomoći
http://dejure.org/gesetze/StGB/221.html

Strafgesetzbuch

§ 221
Aussetzung
(1) Tko čovjeka
1.
dovede u stanje bespomoćnosti
2.
koji se nalazi u bespomoćnoj situaciji, ostavi na cjedilu, iako se nalazi pod njegovoj skrbi ili mu je obavezan na bilo koji način pomoći, i preko toga ga izlaže smrtnoj opasnosti ili teškom zdravstvenom oštećenju, bit će kažnjen kaznom zatvora od 3 mjeseca do 5 godina.

Članak 116
http://www.gesetze-im-internet.de/pauswg/__1.html

Neposredno izvršenje sukladno članku 80. stavak 2., broj 4
http://dejure.org/gesetze/VwGO/80.html

Vjerovnički-identifikacijski broj (Gläubiger Identifikationsnummer)
http://www.bundesbank.de/Navigation/DE/Kerngeschaeftsfelder/Unbarer_Zahlungsverkehr/SEPA/Glaeubiger_Identifikationsnummer/glaeubiger_identifikationsnummer.html

Novi SEPA-postupak izravnog terećenja (“SEPA Direct Debit”), koji je od 2. studenog 2009 uveden unutar Jedinstvene platne eurozone (SEPA – Single Euro Payments Area), vidi u SEPA-nalogu izravnog terećenja – neovisnog o bankovnom računu – obvezatnu značajku i nedvosmislenu oznaku izravnog terećenja vjerovnika (Creditor Identifier/CI, u slijedećem: identifikacijski broj vjerovnika ili vjerovnički ID).
Zajedno s dodijeljenim referentnim brojem nalogodavca, za izravno terećenje verovnika, vjerovnički identifikacijski broj će biti proslijeđen, od bankarskog sektora – preko cijelog procesa lanca plaćanja – pa do obveznika plaćanja u SEPA-upisu podataka. Referentni broj nalogodavca, omogućava u svezi s vjerovničkim identifikacijskim brojem, jedinstvenu odredljivost (identifikaciju) nalogodavca (opunomoćenika), tako da dužnik pri podnošenju SEPA-izravnog zaduženja, može poduzeti ispitivanje učinkovitog postojanja nalogodavca, odnosno da mu ako je potrebno i isplatni posrednik može izborno ponuditi takvu uslugu.
Za Njemačku, preuzima Njemačka Savezna Banka izdavanje vjerovničkog identifikacijskog broja, u suglasnosti s njemačkim bankarskim sektorom (Deutsche Kreditwirtschaft-DK).
Dodjela vjerovničkog identifikacijskog broja je neovisna o pravnom statusu i ekonomskoj situaciji podnositelja zahtjeva i ne sadrži takve izjave ili mišljenje Njemačke Savezne Banke (Deutsche Bundesbank).
Sa dodjelom vjerovničkog identifikacijskog broja, nije spojeno odobrenje za ubiranje izravnog terećenja u SEPA-postupku izravnog terećenja. To je moguće samo preko financijske ustanove koja vodi račun podnositelja zahtjeva.

http://www.bundesbank.de

Hrvatska Narodna Banka
http://www.hnb.hr/platni-promet/nacionalni-odbor/h-nacionalni-odbor-za-platni-promet.htm
Tekst sa Dvadeset i druga sjednica Nacionalnog odbora za platni promet, 21. svibnja 2013.
(organizacijska pitanja vezana uz provedbu projekta SEPA u Republici Hrvatskoj)

http://www.upik.de/en/upik_suche.cgi
L Registered company name HRVATSKA NARODNA BANKA
L D-U-N-S© Number 365521058
L Registered address 3 Trg Hrvatskih Velikana
L Post code 10000
L City Zagreb
Country Croatia
W Country code 179
L Telephone number 1456455
W Fax number 14550594
W Activity (SIC) 6021

http://www.mojatvrtka.net/hrvatska-narodna-banka/
HRVATSKA NARODNA BANKA
Trg hrvatskih velikana
10000 Zagreb
Zagrebačka županija, HRVATSK
Tel: 01 4564 555
Fax: 01 4610 551
Web: www.hnb.hr
Djelatnost (NKD 2007):
64.11 Središnje bankarstvo
Ključna osoba: dr.sc. Željko Rohatinski, dr.oec, guverner
Trgovački sud: Grad Zagreb, gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo
Godina osnivanja: 1962.