Prije nekoliko mjeseci razgovarao sam s jednim polaznikom Draženovog seminara i iz tog razgovora rodila se ideja koja se polako pretvara u stvarnost. Put realizacije ideje i vrijeme potrebno za to, ovog trenutka uopće nije bitno.

Ono što je bitno – petero ljudi prepoznalo je svoj vlastiti interes ukoliko u ideji sudjeluju.

Osmislili smo i dogovorili nekoliko projekata koje smo odlučili dovršiti, i tek onda svima predstaviti koncept ideje po kojoj djelujemo na korist svakoga od nas pojedinačno, jer ćemo tek dovršenjem zacrtanih projekata moći reći kako to nije samo šuplja priča – budući ćemo imati dokaze o našoj vjerodostojnosti – ili kako Srećko voli kazati – stvanodostatnosti – za nevjerne Tome koji bi mogli reći da to neće niti može funkcionirati.

Jedan od dokaza je pred vama:

Riječ je bila o livadi koja je za svega tri i po sata uz stručnu Srećkovu koordinaciju, pretvorena u potpuno formirane i zasijane gredice raznim povrćem. Inače, Srećko je ekspert za biodinamičku poljoprivredu i još važnije, Učitelj koji svoje znanje zna i hoće prenijeti čak i tukcima poput nas koji o zemlji nemaju pojma i postavljaju svakojaka blesava pitanja. Cca 70% zemlje obradili smo ručnim alatima, a na preostalih 30% prošli smo nakon ručnih alata i motokultivatorom, jer nas zanima hoće li se biljke drugačije ponašati na gredicama obrađenima samo ručnim alatom od onih na kojima je i strojem rađeno.

Kada realiziramo sve zacrtane projekte koji će dokazati kako koncept može funkcionirati i da zaista i funkcionira, objaviti ćemo i video dug otprilike 2 i po sata koji u detalje objašnjava koncept po kojem djelujemo, a koji je u nekim svojim dijelovima prilično revolucionaran. Za sada imamo 1 u potpunosti realiziran projekat, te još četiri projekta od kojih je prva faza (poput ove na videu) dovršena u 2 projekta, a u preostala 2 je na otprilike 70% dovršenosti. Kako je riječ o poljoprivrednim projektima koji su sezonskog karaktera, smatramo da je faza 1 jednakovrijedna kao realizirani projekat, iako će u ovako obrađenim vrtovima biti još posla, ali posla koji jedan čovjek sam može bez napora obaviti kroz nadolazeće mjesece. Srećko tvrdi da uz ovakvu obradu zemlje, taj posao neće biti niti opsežan niti naporan, i da će nas zemlja bogato nagraditi za uloženi trud.

Krajnji cilj osmišljenog koncepta je interakciju s robovlasničkim sustavom kontrole, koji prisilom krade našu energiju – svesti na minimum, možda čak i nulu – uključivo i postepeno smanjivanje ovisnosti o kunama, eurima ili kako god tko nazvao neku valutu. Privatno smatram da smo na dobrom putu da to i ostvarimo u doglednom vremenu, te ćemo naša iskustva podijeliti i sa svima ostalima kako bi ga mogli sami replicirati ako žele, ili moguće poboljšati – jer 500 ili 5000 glava zasigurno je pametnije od 5 koliko nas sada ima. Ali – prvo nam valja dokazima potkrijepiti ostvarivost projekta – nalazimo se na pola puta da to i ostvarimo.

60 Responses

  1. ovo izgleda fantasticno, tomislave, svaka cast na time-lapseu 🙂 bas sam razmisljao kako cu napisat neki osvrt i ubaciti neke fotke. ovako je bolje ispalo 🙂

    zbilja smo, od travnate livade dosli do gredica, bez pomoci strojeva. freza je dosla naknadno, nakon sto smo zemlju vec razrahlili rucno.

    takodjer, vrt je i zasijan nekako u skladu sa mnome (srecko te tocno kuzi)…dakle, pobacali smo salate, cvijece, mrkve…ma puno toga u jedan mix sjemena i pobacali. tako da, ocekujem ziv vrt, prepun kukaca,ne sterilan kako inace vrtovi izgledaju i sav u predivnom rascvjetanom “kaosu”…a dodatno, kada dodje red na flance, to sjeme kada nikne, razrahliti ce zemlju. ma, biodinamika je cudo 🙂

    momci, jos jednom hvala na pomoci. i da, ljudi, vjerujte, ako se okrenemo jedni drugima, zbilja cudesa mozemo, pa makar samo vikende odvojili. zamislite sto bi bilo da na dnevnoj bazi, umjesto da idemo raditi u firme, radimo jedni kod drugih, pa cega bi nam falilo?

  2. btw, tomislave, trebao si tetu nadu u realnom vremenu pustit…ovako se krece brzinom koja zapanjuje, nekako mi je to manjak postovanja za njene kukove 😀

  3. Hvala deus,
    imao sam manjih propusta, sto je radi veceri prije 🙂
    Iduci puta cu se pripremiti i za tetu Nadu, pa cemo nju u realnom vremenu pustiti 🙂
    Nedostaje mi tekst prije i kasnije :), no dobro, je i ovako, kuzi se 🙂

    Vidimo se na iducem projektu 🙂

  4. Svaka cast,, i ja sam takoder odlucio smanjiti interakciju sa svim aspektima drzave pogotovo supermarketima i ducanima u kojima bi ja kao trebao kupovati svoju hranu koju nisam sposoban sam proizvesti (ha ha). Imam nesto zemlje i tu cu na jesen poceti saditi voce povrce i stabla bajama i orasa i slicno . Nisam strucnjak za biodinamiku kao gospodin srecko ali znam dosta toga o poljoprivredi i siguran sam da ce s vremenon to sve profunkcionirat i omogucit mi da zivim i pribavljam sam za sebe i svoju obitelj. Jos jednom svaka cast ljudi

    1. E, to sam ja već otkrila.
      Kada sam se doselila iz grada, nisam imala pojma o poljoprivredi, ali baš pojma.Niti sam razlikovala travu od tek izniklog povrća. Još kad sam vidjela kako drugima okolo to ide…nisam računala na ulog tolike energije, pa sa malo “pogledala globalnije” stvari. I vidjela puno biljaka oje su ignorirane od domaćih. I tada je krenulo, šetnje i prirodana “pijaca”. Pročitala knjigu, dosta je jedna 🙂 o tome, neke fotke vidjela. Uz to voće, na više načina spremljeno. Sasvim mirno mogu raditi svoj posao i onda otići u šetnju po povrće iz prirode, bez truda. I susjede su malo zapele za ovo. Ali ovaj vaš vrt je interesantan za neke dodatne, posebne stvari. Svakako hvalevrijedna ideja.

      1. nije valter spomenuo u textu, ali taj dan smo za rucak imali nesto…a ne mogu reci drugacije nego “jebacki”. naime, pura/palenta/zganci sa koprivama, izdancima kupine, maslackom, malo maslinova u’ja, cesnjaka i svega minut, dva na vatri…ajme, ubijo sam se toga 🙂

  5. Dragi ljudovi ovo je vrlo odlučno i potrebno nama živim ljudima!

    Ovo nije biodinamički pristup, ovo je više permakulturni ili pristup prirodne poljoprivrede (kolko ljudi tolko pristupa i puteva)
    Biodinamički pristup je svega 2% u cjelokupnoj živoj-Prirodnoj organiziranoj poljoprivredi.
    Tih 2% su: biodinamički pripravci, Specijalne zelene gnojidbe, Komposti tekući i kruti , kalendar sjetve…
    To je pojoprivreda Sunca, biodinamičkih pripravaka i Čovjeka-JA,voditelja gospodarstva!

    Ovdje je bilo divno vrijeme i nakon sjetve su mogli zavrtiti biodinamički pripravak i prije izrade gredica, a poslije flaksanja (mini zelena gnojidba) staviti podosta komposta! To je trebalo prikazati dragi ljudovi, al nebitno i ovo
    je jako lijepo, al bitna je prciznost! kako kaže jedan dragi kolega kad je bio u vojsci u Srbiji i pita ga poručnik :”Druže šta ti ko zagorac govoriš ijekavicu, jedno slovo je nebitno?” kaže kolega.”Ako je nebitno ja ću j… djevu, a vi devu”.

    Majte se lijepe i hrabre samo Istinito!

    1. kao sto valter rece, bilo je i prskanja enzimom, i kameno brasno. sve drugo, bilo je kako su i okolnosti dopustile. zemlju sam dobio kasno, pa pomalo kasno i za zelenu gnojidbu…no, zato smo i bacili taj mix sjemenja (i biljke cvijeta, lista, korijena…), kao neka kompenzacija 🙂 bilo je i gnojnice od puzeva…ucimo pomalo, uzivamo i prehranjujemo sami sebe (odatle valjda i najvece zadovoljstvo). trazim sebe u cijeloj prici…i, ako cemo iskreno, cini mi se da cu najvise teziti ovim sumama hrane, da budem sakupljac…uklopim se u procese 🙂

      1. Biodinamika ima svoje zakonitosti, a prskanje enzimom i kameno brasno i gnojnica od puzeva nemaju sa biodinamikom nikakve veze. Ne zelim niposto da umanjujem znacaj toga sto ste uradili, ali to nije bas biodinamika…

        Rudolf Steiner je osnove biodinamike izneo na takozvanom Poljoprivrednom tecaju (kursu?) i relativno brzo poslije toga umro. Kolisko je radio sa Steinerom, po njegovim uputama, pa je njegova (ili njihova, posto ju je napisao sa zenom, ili kako da kazem jer ju je zena napisala posle njegove smrti) knjiga Agriculture of Tomorrow ono sto biodinamika predstavlja u svom osnovnom obliku. Knjigu sam vam stavio ovdje:

        https://www.dropbox.com/s/0doqu5ci6m4bv3o/Agriculture%20of%20tomorrow%20-%20kolisko.pdf?dl=0

        A za biodinamiku trebate i kalendar koji sad pravi Mathias Thun, otkako je njegova majka Maria umrla. Stvari se u biodinamici rade po tom kalendaru.

        I, da ne zaboravim: za pocetak vam je bolje, da biodinamicke preparate nabavite od nekih “pravih” biodinamicara. Za taj vrt ce vam trebati stvarno male kolicine.

        Mozda bi bilo bolje da za pocetak zaboravite na onaj dinamicki deo i zadrzite samo BIO?

        1. o.k, tehnicki gledano nije to strogo biodinamika, ali postujemo sjetveni kalendar. nisam ti ja bas nesto za sprance. iako znam da sve to ima smisla, nije mi cilj biti poljoprivrednik sa najvecim tikvama, a traziti kravlji rog, jelenov mjehur i sto sve ne mi je tlaka. ako uspijem doci do toga, svakako bih napravio i te pripravke, jer smatram da imaju smisla, no nekako najvise slijedim srce i vlastita zapazanja. poljoprivredni tecaj upravo citam. gnojnicu od puzeva sam nasao kod marie thun u prakticnom vrtlarenju, biodinamicka metoda 🙂 kuzim sve, kao i to da je u ovom konkretnom slucaju bilo vise mozda permakulturnih “zahvata”, a mozda sam i tu u krivu, no generalno biodinamiku sa zanimanjem razmatramo. cim bude prilike, napravio bih kompost na biodinamicki nacin, sa svim pripravcima ako budem u mogucnosti….ako ne, najblize tome..ucimo se, probamo…trazimo sto nam najvise lezi 🙂

          1. Bit biodinamike nije u tom da imas najvece tikve nego da imas najhranljiviju hranu. Sjetveni kalendar i preparati su zato, da kozmicke sile udju u biljku, i u tebe kad tu biljku pojedes. U tome lezi kvalitet biodinamike.

            Svi biodinamicki pripravci se mogu dobiti kod nekog biodinamickog drustva. Za ovu povrsinu trebate ih manje od soli za rucak.

            Zanimljivo je to, da je rijec “Biiodinamika” zastitena. Sto znaci da neko biodinamicko drustvo ili udruzenje u Njemackoj ima prava na upotrebu te rijeci i prava na to, da nam kaze sto u stvari ta rijec znaci i kako se moze i smije upotrebljivati.

            Bas me zanima sta bi Steiner rekao na to…. a cini mi se da znam sta vi mislite o tome 🙂

        2. a gle, ako si citao od steinera duhovni razvoj prehrane, onda od tamo mozes zakljuciti da bi za nas duhovni razvoj trebalo jesti mjesecevu hranu (to je bila prva hrana koju su ljudi konzumirali, nakon razdvajanja mjeseca od zemlje, razdvajanja spolova te nakon toga ljudi nisu mogli, kao do tada, energiju apsorbirati neposredno iz okoline), tj. mlijeko razrijedjeno sa vodom. na taj nacin, po njegovim rijecima, ljudi razviju tolike snage da postanu iscjelitelji…tragom toga, ne treba mi niti biodinamicki vrt, nego samo krava 🙂

          ako netko misli da ima osnove po kojima bi me tuzio za koristenje pojma biodinamika, neka izvoli, ali taj netko ocito ne shvaca steinera nego povrsno. sam je navodio na bezbroj mjesta kako pravi duhovni znanstvenik ne smije nista agitirati, nego samo prenositi znanje. ne volim dogmatizam, pa tako niti sto se biodinamike tice…i ako bas hoces, to je upravo ono sto me sve vise odbija od biodinamike (barem one “sluzbene”): puno je tu ljudskog ega, strucnjaka koji su pohvatali nomenklaturu, puritanaca…dogme…a to niposto nije u skladu sa steinerom, nisi tamnom 🙂

        3. znam da je poanta u vis vitalis. ja pak mislim da je naglasak posve na duhovnosti, kao i citav steinerov nauk. ako procitas duhovni razvoj prehrane, od istog autora, tamo stoji da ako zelis razviti izrazitu duhovnu snagu, trebas jesti mjesecevu hranu, dakle, mlijeko razredjeno sa vodom (po njegovim rijecima, ljudi koji to prakticiraju razviju tolike snage da mogu iscjeljivati), tako da ako gledam gdje ja zelim doci, ne treba mi niti vrt, nego samo krava 🙂 kada jedes biljke, ti svejedno apsorbiras njihove eterske energije, koje je tvoje etersko tijelo kadro proizvesti i samo te ga time uljenjujes, kao sto uljenjujes i etersko i astralno kada jedes zivotinje.

          ne volim dogmatizam. cinjenica da me netko negdje moze tuziti jer na pogresnom mjestu koristim naziv biodinamika, me rastuzuje, i niposto nije u skladu sa steinerom. to su upravo razlozi zasto sam sve dalje i od “sluzbene” biodinamike. puno je tu vec skola, te njemacka, te francuska, te australska…te udruga ova i ona…sve puno strucnjaka koji su face u tom polju…to mi nije drugacije od svega ostalog. postujem sve sto sam procitao, i znam da ima smisla, ali ja ne zelim biti niti poljoprivrednik. ja hocu samo BITI…to je to 🙂 permakultura, biodinamika? nemam pojma, naci cu ono sto mi najvise odgovara…biodinamika mi odgovara, ali proucavat cu je po vlastitom osjecaju, a tako znam da ne mogu promasiti…koristio 9 preparata, 3 ili niti jedan 🙂 biodinamika mi nije po nicemu drugacija od bilo cega drugoga, ako se zadrzi ova paradigma. a opet, ako se napusti paradigma, nije niti bitno kako uzgajas.

          1. opet se duplam…greskom. nestane mi, pa otipkam ponovno, pa se pojave obadva….moje isprike 🙂 vjerovatno je zajeb zbog ovog lika koji hoce pod mojim nickom komentirati 🙂

    1. Ne ostavljaj svoj mail javno u komentarima. Trolovi to koriste i teže ih je uočiti. To je onaj “brižni”, psihološki kompromitiran bolesnik.

  6. Neznam dali znate za dijatomejsku zemlju-mala tajna svih vrhunskih vrtova.Zguglajte i vidite kaj je to-must have u svakom vrtu!

  7. Ovo je prelijepo i zavidim vam, ali šta s onima koji nemaju zemlju, imate li kakav prijedlog za dalmatince? Primjerice imam zemlju ali kao da nemam, jer je ćaćina a odnosi su vau. Idući plan je prodati stan i kupiti okućnicu sa komadom svog povrtnjaka.Što se tiče rada imam iskustva iz djetinjstva: duhan, češnjak, rajčice, paprike, krumpire…dovoljno za ne? Za sada živim za idući plan. A zamislite ove mlade čak niti ne znaju kako koje povrće raste na grani ili na zemlji. Zadnja polemika preko fejsa(kćer) se vodila kako raste kikiriki? Ili primjerice mahune, imaju one niskog raslinja i visokog, pitam ju znaju li joj prijatelji, da pojma nemaju i što je najgore odgovor je koga briga.Kako žalosno.Ovo hitno treba uvesti u škole, a oni u ministarstvu stalno o zdravoj hrani kao brinu se o njihovoj prehrani, a sve uvozimo, koje sranje. Najbolji članak ikad.

    1. ide u novom članku odgovor na pitanje ”ali što je s onima koji nemaju zemlju?”

      Upravo uploadam video s odgovorom na to, i na brojna druga pitanja.

      1. Ok, ukrast ću ženi komad vrta , pa ćemo usporedit rezultate.
        Što se tiće kultivatora (freze), siguran sam da ćete na kultiviranom terenu dobit više korova.
        Inaće , pozdravljam ovaj vaš zahvat i cjenim ga kao poučan primjer, pa tko ima oči neka gleda, tko ima uši neka sluša.

        Čudim se ljudima iz grada koji ne mogu spojiti kraj s krajem, što ne prodaju stan prije nego im ga ovrše za siću , dok još mogu za , npr. 70 tisuća, a na selu kupe manje gospodarstvo za 10-20 tisuća (nije šala , ima ih koliko hoćete, 30% obradivih površina u HR su neobrađene), 50 tisuća im ostane i žive prirodno pod uvjeto da se znaju dobro organizirati i da znadu tko su.

        1. u potpunosti se slazem. moji su u ludini dobili kucu, gospodarske zgrade i 2 hektara zemlje za 18 tisuca evra. o.k, u kucu je stari ulagao, ali ja bih drugacije pristupio cijeloj stvari…da ne kazem da je prodao 100 kvadrata u zagrebu, pa mu nikakav bed nije bio. da, bolje ga prodat i zbrinut se, za istac, nego cekati da ti ga pod ovom ili onom izlikom otmu. i tada se dade stosta napraviti, ali tada si vec u presingu i vuci ces i ocajnicke poteze. status quo je fikcija, ako se ne pobrinemo za sebe, bit ce sve gore 🙂

      2. što je s onima koji nemaju zemlju?
        nekad je uz obalu i na otocima bilo pravilo da ako si posadio ili nacjepio maslinu negdje na zajedničkom zemljištu ta maslina je tvoja i to se striktno poštovalo , a u nekim se krajevima i dan danas poštuje

        1. pa – ako nemaš zemlju, razmisli što bi drugo mogao uložiti u skupinu. Znanje o web dizajnu, programiranje, poduka iz stranih jezika, matematike, fizički rad na zemlji pripadnika skupine, poduka sviranja muzičkih instrumenata, soboslikarstvo… što znaš i spreman si raditi, to možeš uložiti u skupinu. I ako se svi držite dogovora, oni sati koji su uloženi u nečiju zemlju, daju ti pravo na proporcionalan prinos sa te zemlje.

  8. Svaka čast na ovom projektu. Ako mogu imam ideju kako da dobijene podatke još malo poboljšate. Mislim da bi trebalo napraviti dva mala plastenika metar sa metar i ponovite istu stvar sa uzgojem u njima i tako isključite mogućnost kontaminacije zemlje sa ovim svakodnevnim prskanjem iz aviona.

  9. Neki dan rekoh ženi, “ajmo mi to sjeme, što planiraš posijati, sve lijepo zamješat u jednoj posudi i rasipat po vrtu.” Rekla mi je : “ti si lud.” Sad mi je malo lakše, vidim da nisam usamljen, sa tom idejom.

    1. Pomiješaj s vlažnim pijeskom, i šibaj. Nakon toga, samo lagano pređi preko površine nekim alatom, grabljama ili slično, da sjeme prekrije zemlja.

    2. ne da nisi lud, nego uzmi u obzir sljedece dobrobiti: ako pobacas sjeme koje zelis, prekrit ce ti gredicu, i nema mjesta za korov, a one su odabrane i nisu tako invazivne. osobno, uopce mi se ne svidjaju gredice po spagi. kao da ne znam u tom “kaosu” prepoznati mrkvu i ubrati je? 🙂 druga stvar, privuci ce ti zivot u vrt, samim time i hranidbeni lanac…ako ima plijena, bit ce i lovaca, pa i lovaca na stetocine 🙂 na kraju krajeva, ne zvuci li logicno da ce takvo obilje zivota ipak pogodovati proizvodnji “zivotnije” hrane? naravno, sve ovo vrijedi ako ti je cilj, kao meni, iskljucivo dostatnost. ako proizvode hoces negdje plasirati, “industrijski” oblik poljoprivrede (pa makar i eko uzgoj, jer i dalje si u ulozi “sefa” koji od zemlje zahtjeva toliki urod po kvadratu) je valjda nuzan 🙂

      1. Uh, baš sam se naroljal crvene rotkvice iz ove moje pokusne parcele, raste ko luda pomješana s još 10tak vrsti raznog sjemenja, koliko vidim , korova ni za lijek, nisam kultivirao, zasijao sam na grubu obradu, milina od parcele bez kuke i motike nakon sjetve. Pozdrav.

    3. ma, ne da nisi lud, nego si na pravom putu 🙂 gredice ti trebaju ako zelis plasirati svoje proizvode. ako ti je poanta odrzivost, naravno da je prirodnije ovako. vrt ce ti biti ziv…sto znaci, da ces imati i prirodne predatore koji ce se hraniti eventualnim stetocinama. nadalje, ako stvoris gustu vegetaciju po svom izboru (cvijece, salate…mrkva) nece biti toliko mjesta za korov, a kasnije kad metnes flance, oni su i tako vislji od tih nizih biljaka, ali ti je to mijesano sjeme (biljke cvijeta, lista, ploda, korijena) privuklo potrebne minerale iz zemlje. takodjer, cvijece u vrtu ti privlaci energiju sunca…probaj, igraj se 🙂

  10. a đe je marica??
    😛

    .

    i ja ću iduće sezone pokušat napraviti usporedbu
    između sjemena posijanog, na zemlji koja je preorana
    strojem i na dijelu koji je ručno sređen.
    na dijelu koji je ručno prekopan će vjerovatno biti neki miks sjemena.

    tek sam se ove sezone počeo pitati zašto sadim kako sadim inače…
    tj. zašto blitvu sadim u jednu gredicu, špinat u drugu gredicu, rukolu u treću itd.

    kad na kraju pogledam vrt, ispadne *podijeljen* poput uma.

    špinat na svom kraju,blitva na svom kraju, rukola na svom kraju…

    hoću reći da mi to miriše na jednu suptilnu indoktrinaciju koja je
    preživjela unutar specifične domene uma…
    i manifestira se prilikom uzgoja hrane

    radnje koja je poprilično benigna.

    naučio sam iz vlastitog iskustva da
    odmah iza pitanja što, zašto,
    ide pitanje kako
    odnosno na koji način.
    pa eto.

    .

    vama,
    grupi čovjeka,
    neka posađeno naraste!
    uživajte.
    😀

    ^.^

    1. e usput jeli ima tko 10kg kupusa za prodat??
      tražim već neko vrijeme, iz nekog stvarnodostojnog izvora…
      da nije polivano sa sranjima kemijskim.

      lud san ka kupus za kupuson…
      😀

      1. nemam jos, ali ti imam domace sjeme cepinskog kupusa, jos od babe pokojne, pa ti mogu toga poslat 🙂

        a sto se tice gredica, upravo to je bila poanta (koju sam, zanimljivo, shvatio tek kasnijim promisljanjem, a sve na sreckov prijedlog. kao sto rekoh, frajer te procita:) )…jebe me ta simetrija, to mi je tako odredjeno i skuceno 🙂

      2. ako ti ja dadnem maricu iza uva 😉

        imam ti ja domace sjeme cepinskog kupusa (baba mi tamo zivila), pa ti mogu poslat ako hoces 🙂

        1. Jel to kupus tvrde glave ili meke ? Ako je tvrde bilo bi mi drago da mi posaljete malo naravno uz odredenu naknadu 🙂

          1. naravno, posaljite mi adresu na mail 🙂 naknada ce biti takodjer sjeme, kada naletis na nesto domace, sjetis me se 🙂

          2. javi mi se na mail, naravno da moze 🙂 a naknada ce biti takodjer sjeme. kada naletis na domace, posalji 🙂

            jebate, muskarci razmjenjuju sjeme…mislio sam da nikada ne cu sudjelovati u tako necemu 😀

      1. Hahaha meni deus nisu takve razmjene pale na pamet XD posla cu ti mail pa cemo se dogovorit a damire sadija bi ja odma al zenin se i iman previse obaveza sad i nisan jos zemlju rijesija zasad samo pomalo pocinjen kad stignen posa mi oduzima previse vrimena, bice sve bolje 😉

      2. nemam mjesta više,
        a čak i u susjeda sam ove godine posadio…
        iduće godine se još više proširim.

        .

        da, deuse, interesantno kako stvari ispadaju jebeno smiješne.
        tko bi rekao, da ćemo sudjelovati u globalnoj impregnaciji Zemlje…
        svatko, naravno, kroz svoj individualni pristup.

        jebemo se sa Zemljom i ona se jebe sa nama.
        ^.^
        😀

  11. hmmmmm, meni je to sumnjivo? druženje u prirodi.? A onaj dio sa roštiljem mi pivom niste prikazali?

    1. ja sam jedino molio providnost da je tomislav dobro procesljao fotke. bilo me strah zbog rostilja, alkohola…a mogla je i koja gola guzica uletit 😀 srecom, tomislav je bio trezveniji nego tog dana 😉

  12. Dragi ljudovi, Tko je željan zemlje i rada po principima prirodne, kod mene biodinamičke poljoprivrede,
    dajem mu zemlju na korištenje da more gajiti biljke za sebe i svoju obitelji, a za protuuslugu mi pomaže na
    imanju i oko imanja?
    Morete me kontaktirati preko bloga ili preko facebooka; vrtizobilja

    Majte se lijepe i hrabre!

  13. Zdravo ljudi! Pozdravljam Vaš pojekt i odlučnost.
    Evo i ja se nalazim u sličnoj situaciji. Spemam se posadit vrt, flanci rastu i čekaju da ih presadim. Nisam se upuštao u biodinamiku i permakulturu (doći će vrijeme i za to jednog dana) ali bez obzira na to vrt će biti oganski bez upotrebe ikakvih umjetnih peparata. Dolaze samo u obzir home-made preparati poput enzima i sličnih stvari. Vidim da se nitko nije (barem mi se čini) dotaknuo teme sjemena. Naime, ja sam jako osjetljiv na naše proizvođače organske hrane kada mi kažu da sjeme nabavljaju uglavnom iz italije i da je jako kompliciano proizvoditi svoje sjeme i oduzima puno vremena. Svatko tko je vidio proizvode od naših domaćih organskih proizvođača vidi da su u pitanju sami HIBRIDI i UNIFICIRANE VRSTE koje je za pretpostavit nametnula EU. Ja to ne podržavam nikako!!! Već nekoliko godina skupljam stare autohtone vrste sjemenja (koliko ih se uopće i može naći) razno-raznog povrća. Trenutno imam pozamašan broj raznoga bilja koje ću posaditi u vrtu. Pa ako ste istog mišljenja i ljubitelji ste također starih autohtonih vrsta bilo bi dobro da budemo u kontaktu, pa kada dođe vrijeme možemo napraviti razmjenu sjemena. Također sam zainteresiran da pomažemo jedni drugima kako god možemo. Na kratko smo se dotaknuli te teme ja i još dvoje ljudi jednom prilikom sa Valterom na pivi kada smo se nalazili za Dreženovo predavanje ali nisam znao da se već nešto događa po tom pitanju. Svaka čast! Bilo bi super da takvih projekata ima više pa da danas-sutra zažive neke male zajednice.

    Molim komentare za sjeme, užasno me zanima!

    Pozdrav svima

    1. osobno mislim da je neka nasa banka sjemena nuznost, ako se zelimo zdravo hraniti. svakako sam za to, iako trenutno ne obilujem, ali svakako cu, sve sto imam domace, ostavljati i za sjeme, tako da, pozdravljam inicijativu…mozda bi se mogla razraditi kakva stranica po tom pitanju?

      1. Ne jedna banka sjemena, već , koliko ljudi, toliko banaka, jedna je lak plijen za hijene.

    2. Kod nas raste stara autohtona vrsta jabuke, koje nigdje inače ne vidim, i prekrasne domaće breskve, koje sam prije dosta godina jednom još vidjela u jednom starom vrtu u Dalmaciji. Vrlo je specifična. Baš razmišljam da se od toga napravi cijeli voćnjak. Breskve su osjetljive, ali se same množe,a za jabuke, neka bolest ih je posljednjih pet godina dosta pokosila.

      1. Čuo sam za malu eko sjemenaru i pozdravljam inicijativu ali koliko sam shvatio oni prikupljaju sjeme bez ikakve provjere o kakvoj se vrsti povrća7voća radi (kupljeno sjeme ili domaće). Da se mene pita ima puno boljih i provjerenih ”proizvođača” sjemena. Ako je netko zainteresiran pošaljem link ili se jednostavno strpite do sljedećeg mystic sajma pa kupite sve što vam treba!

  14. Drago mi je da ima zainteresiranih po pitanju autohtonih vrsta. Ježim se od same pomisli na korporativno sjeme, nikad neznaš koju od tih sjemenara po svijetu posjeduje monsanto ili neka velika svjetska korporacija. Kao što rekoh sadim vrt sa prikupljenim starim vrstama povrća, mahunarki, kukuruza i da ne nabrajam tako da će biti i sjemena za iduću godinu pa bi bilo lijepo da napravimo razmjenu. I naravno da se konačno upoznamo svi zainteresirani. Supruga i ja već dugo maštamo o nekakvim zajednicama neopterećenih ljudi koji su spremni prenjeti svoje znanje na druge i pri tome se dobro družiti. Vjerujem da se sprema nešto veliko i dobro 🙂 Slažem se da treba biti više banaka sjemena ne samo zbog hijena nego također iz razloga da se održava bioraznolikost vrsta što smatram vrlo važnim! Moram prvo pogledat sve filmiće koje je stavio Valter koje zbog nedostatka vremena nisam stigao kako bi točno znao na što se cilja. Kada sve pogledam i proučim ako bude zainteresiranih za nekakvo druženje bilo bi odlično!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.