Prevela Niara

02.03.14, 00:29
Udruga građana planira skupnu tužbu protiv austrijskih banaka. Svi kreditni poslovi se prema tome temelje na prijevari. Dok građani za kredit moraju položiti jamstva, banka stvara novac iz ničega.

tri upravitelja Hypo Alpe Adria banke pred sudomJedna udruga iz Austrije planira skupnu tužbu protiv austrijskih banaka. Po njihovom mišljenju, kreditni poslovi s bankama temelje se na prijevari i prikazom lažnih činjenica. Banke nisu – suprotno njihovim tvrdnjama – nikada imale nikakve troškove refinanciranja. Osim toga su sve ključne kamatne stope, kao što su libor (dnevna fiksna kamatna stopa) i euribor izmanipulirane, tako da se uvjeti kamata za ugovore o kreditu, temelje na prijevari.

Austrijanci više nemaju dobre odnose s bankama i sada žele poduzeti mjere protiv kreditnog sustava. Na slici tri upravitelja skandalozne Hypo Alpe Adria banke pred sudom. (Foto: dpa)

“Mi smo svi žrtve kredita, isto i banke i političari”, rekao je Franz Hörmann, suosnivač Udruge žrtava kredita na konferenciji za novinare. Hörmann je izvanredni profesor ekonomije na Ekonomskom sveučilištu u Beču, kako izvještava Wirtschaftsblatt (Privredni list). “Nepodopština sustava dugovanja novca s kamatama” tjera ljude u propast i zato mora biti zaustavljen.

Trenutno se najveći dio novca stvara kroz izdavanje kredita privatnih banaka, kaže Hörmann. Kad god neka osoba ili tvrtka potpišu ugovor o kreditu i za to polože jamstvo, stvara se knjižni novac iz ničega. Zaposlenik banke pri tome stvara samo unose na virtualnom računu. Prema riječima Hörmanna, novac na tekućem računu nije ništa drugo od zadužnice (mjenice) banke.

Čim je kredit otplaćen, taj knjižni novac se povuče iz opticaja. No, osim kreditnih potraživanja još su uvijek u tijeku dugovanja kamate. Da bi se njih otplatilo, potreban je  novi kredit, čime ciklus počinje iznova, takvo je objašnjenje udruge. K tome dolazi da su dužnici često prihvatili nezakonite kamatne sporazume. Kroz manipulaciju međubankarskih kamatnih stopa euribor i libor, na kojima su se temeljili financijski poslovi u bilijunima, ti su sporazumi nastali pod prikazom lažnih činjenica.

“Ugovori o zajmu se temelje na euriboru, a on se temelji na prijevari,” rekao je Reinhold Mannsberger, utemeljitelj Građanske inicijative “Banke u ograde!“

Dok dužnik mora prije sklapanja ugovora podnijeti dokaze o jamstvima, koje u slučaju neplaćanja budu oduzete, banka ne raspolaže s nikakvim fizičkim jamstvima. Budući da banka mora održavati samo minimalnu rezervu od nekoliko postotaka, može svaki posuđeni euro središnje banke dalje višekratno posuditi, bez da raspolaže sa stvarnim novcem.

Ali, zajmoprimci su svoje ugovore potpisali u pogrešnom uvjerenju da im je banka posuđuje novac od drugih štediša, to je argument Udruge kreditnih žrtava. Na taj bi način banci nastali troškovi ponovnog financiranja ako kredit ne uspije, vjeruju zajmoprimci. Ali upravo u to sumnjaju Franz Hörmann i njegovi pristaše.

“To bismo željeli dokazati o bankama”, kaže Hörmann. Oko 250 ljudi je već pokazalo spremnost za sudjelovanje u skupnoj tužbi.

“Stremimo skupnu tužbu s 2.000 ljudi“, rekla je Isabella Heydarfadai, predsjednica Udruge žrtvi kredita. U stvari, oni koji su voljni podići optužbu, moraju biti spremni pojedinačno ići na sud, jer skupna tužba u Austriji ne postoji. Udruga žrtvi kredita ih želi podržati sa 400 do 800 eura, sudskih troškova po osobi.

U Njemačkoj je na tom području aktivan, odvjetnik i Occupy-aktivist Hans Scharpf. On je uvjeren da krediti nisu ništa više od zračnih knjiženja i bankama pri tome ne nastaju nikakvi troškovi.

“U nekoj vrsti samo-eksperimentiranja, ušao sam u dužnički štrajk. Ja više ne plaćam kamate. Želim naime prvo znati od banaka, ako su mi uopće posudili novac u smislu Zakona i da li su zaista, kao što uvijek tvrde, imali troškove oko financiranja. Prema mojim informacijama to naime nije slučaj”, rekao je Scharpf u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

http://deutsche-wirtschafts-nachrichten.de/2014/03/02/oesterreicher-planen-sammelklage-gegen-kredit-system-der-banken/

Napomena Valter: o ovim temama smo nadugo i naširoko pisali prije nekoliko mjeseci – istražite arhivu postova pod ”bankarstvo i financije” i ”predlošci pisama”.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.