Kojih 10 nezgodnih pitanja možete postaviti banci?

 In Bankarstvo i financije, Predlošci pisama

Originalni dokumenat možete pročitati OVDJE . U nastavku slijedi prijevod na hrvatski.

Napomena – znanje i razumijevanje problematike jest ključ za izlazak iz dužničkog ropstva. Preporučamo da pročitate – i proučite ovaj tekst. 

NewERA toplo preporuča da svatko pita svoju banku slijedećih 10 pitanja. Obuhvaćeni su razlozi zbog kojih, po našem mišljenju, banke odbijaju na njih odgovoriti.

 

  1. Jesam li dužan banci upravo sada? (Molim da odgovorite sa da ili ne).

2.   Molim vas da potvrdite da je banka stvarno posjedovala novac za koji tvrdite da ste mi ga pozajmili, prije nego što je moj krediti bio odobren. Drugim riječima, je li banka fizički imala novac koji ste mi pozajmili, prije nego što se novac pojavio na mom računu?

3.   Da li bi banka bila spremna izmijeniti ugovor o kreditu na slijedeći način: „Mi, banka, zapravo imamo novac koji vam posuđujemo, prije nego što kredit bude odobren.“

4.   Da li je kredit financiran aktivom koja pripada banci u vrijeme kada je kredit odobren? Ili drugačije, molim da detaljno opišete računovodstveni postupak korišten za stvaranje mog kredita.

5.   Da li je banka registrirala moju zadužnicu/utrživi vrijednosni papir kao imovinu u svojim knjigama? Ako jeste, kako je moja zadužnica korištena za stvaranje mog kredita, i gdje je moja zadužnica/utrživi vrijednosni papir sada?

6.   Da li banka sudjeluje u sekuritizacijskoj shemi čime je zadužnica/utrživi vrijednosni papir upakiran i onda prodan trećoj strani/stranama putem SPV (posebnom opunomoćeniku), subjektima ili sličnim procesima?

7.   S obzirom na točku 6, da li je moj kredit sekuritiziran? Ako jeste, molim vas da dajte mi sve pojedinosti u vezi njegove sekuritizacije.

8.   Da li banka ima zakonsko pravo da ubire novac za koji tvrdite da dugujem? Ako je tako, onda odakle proizlazi zakonsko pravo, uz pretpostavku da je kredit sekuritiziran?

9.   Je li moj kredit s bankom izmiren putem vozila posebne namjene, police osiguranja, ili bilo koje druge strane?

10.  Što se tiče osiguranja danog drugoj banci s moje strane, da li je to osiguranje prodano ili dano kao osiguranje/jamstvo drugoj strani?

OBJAŠNJENJA ZA 10 PITANJA

 1.     Jesam li dužan banci upravo sada? (Molim da odgovorite sa da ili ne).

Jasno pitanje, zar ne? Pogrešno. U stvari, vaša banka može odbiti da na njega odgovori.

Evo zašto: Ako je vaš kredit sekuritiziran, tada vi više niste dužni vašoj banci. Ako više niste dužni vašoj banci, onda po našem mišljenju, banka ne može pokrenuti sudski postupak protiv vas.

Nedavna presuda u SAD-u (jedna od mnogih sličnih presuda od 2008) naredila je bankama da isplate 8.5 milijardi US dolara klijentima zbog bankarske prijevare. To je gotovo identično onome što NewERA traži.

U slučaju sekuritizacije, vaš pravni položaj u banci se promijenio. Hoće li vam vaša banka objaviti sekuritizaciju? Jeste li uopće znali što to znači? Vjerojatno ne. Stoga, vi bi dakle trebali tražiti pravo na povrat i zajeedno s NewERA možemo slijediti uspjeh drugih zemalja.

Isto tako, ako banka odgovori sa „da“ na ovo pitanje, ispada da je vaš kredit sekuritiziran, onda je naše mišljenje da je banka sama sebe stavila u poziciju prijevare i vrlo vjerojatno krivokletstva. Ovo može dovesti do kaznene tužbe protiv banaka i mogućnosti povrata za vas.

2.     Molim vas da potvrdite da je banka stvarno posjedovala novac za koji tvrdite da ste mi ga pozajmili, prije nego što je moj krediti bio odobren. Drugim riječima, je li banka fizički imala novac koji ste mi pozajmili, prije nego što se novac pojavio na mom računu?

Malo je vjerojatno da će banka odgovoriti na to pitanje. Međutim, oni mogu pokušati prikazati odgovor koristeći se mudrim jezikom, pa pročitajte njihov odgovor vrlo pažljivo.

Ako je vaš kredit bio sekuritiziran, tada novac banke nije bio korišten za financiranje kredita, dakle, legitimni ugovor o kreditu između vas i banke ne može postojati. Banka nikad nije mogla to priznati, jer na taj način bi priznala da nikako ne bi moglo biti ugovora o zajmu s vama.

Čak i ako vaš kredit nije sekuritiziran, onda banka još uvijek ne može odgovoriti na to pitanje. Zašto? Zato što vam banka nije pozajmila njihov vlastiti novac. Nešto trebate znati o bankarstvu: banke ne „pozajmljuju“ novac u uobičajenom smislu riječi. To je lukav koncept, i radi ovako:

Banke ne daju kredite. Umjesto toga, one „avansirajku“ ili „pružaju“ nešto što se zove „kredit“. To jednostavno znači da je stvoreno čarobno postrojenje koje vas snabdjeva s „novcem“ koji je izrađen od rijetkog zraka. Koliko god je vama teško da to prihvatite, novac koji vam je pozajmljen bio je simuliran (tj. Virtualan).

Za ilustraciju: Klijent deponira 100.– eura u svoju banku. Banka onda brzo napravi devet fotokopija od tih 100 eura. Ona pozajmljuje te fotokopije devetorici ljudi, naplačujući kamate na svaki od tih tako zvanih kredita. Zatim, ako se kredit ne uplaćuje bankama s kamatama, one uzimaju imovinu kao zalog.

U stvarnosti banke ne koriste fotokopirni stroj, one koriste kompjutere. Iznos kredita se upiše u kompjuter i, opla, „magični“ novac je stvoren od rijetkog zraka. Vi mislite da je taj novac kredit, ili dug, tako da se osjećate dužni da ga otplatite. Međutim, prvenstveno on vam zapravo nikada nije bio pozajmljen.

3.     Da li bi banka bila spremna izmijeniti ugovor o kreditu na slijedeći način: „Mi, banka, zapravo imamo novac koji vam posuđujemo, prije nego što kredit bude odobren.“

Ako NewERA nije u pravu, onda banke nemaju nikakvih problema da udovolje takvom zahtjevu. Međutim, vidjet ćete: one neće pristati na izmjene i dopune ugovora.

Ako je vaš kredit bio sekuritiziran, vaš prvobitni ugovor više nije s bankom! Banka gubi sva prava i naslov ugovor o kreditu nakon što je prodan u sekuritizacijsku shemu. Ne može nitko izmijeniti ugovor ako više nije pravno naslovljen na njega, niti da ga ima u svom posjedu. Nadalje, bilo kakav dug prema banci bio bi podmiren kao rezultat prodaje imovine.

Pojednostavljeno, bez obzira kakva je suituacija, banka ne posjeduje novac koji vam je pozajmila, i nikad nije ni imala. Oni se s vama šale i sudjeluju u prijevari monumentalnih razmjera. Prijevara je u tome da oni ne mogu oduzeti vašu imovinu bez otkrivanja istine vama i sudu.

4.     Da li je kredit financiran aktivom koja pripada banci u vrijeme kada je kredit odobren? Ili drugačije, molim da detaljno opišete računovodstveni postupak korišten za stvaranje mog kredita.

Ako je sve legitimno i pošteno, onda banke ne bi trebale imati problema s objašnjenjem kako je vaš konkretni kredit nastao. Međutim, banke vam to neće otkriti. Kad postavite ta pitanja vašoj banci, vidjet ćete sami.

Morate znati nešto o bankarstvu: banke se ne bave stvarnim, fizičkim „novcem“. Umjesto toga, one posluju s obećanjima da će platiti. Na primjer: ako banka obeća da će vam platiti 10.000.– eura, to bi odgovaralo pologu od 10.000 eura na vaš račun. Taj polog se odražava na vaše izvješće kao obećanje banke, vama, za 10.000.– eura. Drugim riječima, to izgleda kao da imate 10.000.– eura vrijednosti obećanja koje vam je banka dala.

Riječi „novac“ i „polog“ su stoga zabluda. Banke su redefinirale ove riječi tako da zvuče isto u svakodnevnoj uporabi, ali znače nešto vrlo različito u pravnom i bankarskom sustavu.

Druga riječ koja se zlorabi je riječ „transfer“. Transfer nije prijenos novca. To je jednostavno slučaj kada banka prebacuje svoje obećanje da će A platiti B po obećanju. To je samo iluzija transfera.

Sjećate li se kada ste prvi put dobili kredit? Vi ste obećali banci, u pisanom obliku, da ćete uplaćivati svaki mjesec, s kamatama. To pisano obećanje za uplaćivanje novca banci postaje novac koji oni koriste da ga pozajme vama! Dakle, vi ste zapravo stvorili vaš vlastiti kredit. Potrebno je neko vrijeme da vam to uđe u glavu, i mi vam preporučamo da istražite linkove ispod koji će vam pomoći da shvatite proces.

5.     Da li je banka registrirala moju zadužnicu/utrživi vrijednosni papir kao imovinu u svojim knjigama? Ako je tako, kako je moja zadužnica korištena za zatvaranje mog kredita, i gdje je moja zadužnica/utrživi vrijednosni papir sada?

Ovo je pitanje osmišljeno kako bi zavarali banke. Vi želite potvrdu od vaše banke da se bave prenosivim instrumentima (obećanjima). Nakon priznanja, to će potvrditi većinu onoga što NewERA govori.

Zapamtite, pravi novac (zlatio, srebro, ili zabilježbe koje predstavljaju zlato i srebro), više ne postoji. Iluzija novca (poznat kao „kredit“ ili „obećanje banke“) tiho je zamijenila pravi novac tako da banke mogu financirati svoju vlastitu poslovnu imperiju stvarajući novac iz ničega, a zatim naplaćujući kamate na njega.

Prenosivi instrument (zadužnice i mjenice) služe, u stvari, kao novac. Dakle, kad vi date banci mjenicu (napisano obećanje da ćete vratiti kredit), oni pretvaraju vaše obećanje u njihovo obećanje. Njihovo obećanje = takozvani „novac“. Tako im vi dajete novac koji vam oni posuđuju.

6.     Da li banka sudjeluje u sekuritizacijskoj shemi čime su dugovi/ utrživi vrijednosni papiri upakirani i onda prodani trećoj strani/stranama putem special purpose vehicles (posebnih namjenskih posrednik, op.p), subjektima ili sličnim procesima?

Ovo pitanje je jasno i jednostavno: mi želimo da banke priznaju ono što je očito. Znamo da su uključene u sekuritizaciju, ali nakon što one to priznaju kupcu (klijentu), onda će klijent naravno imati pravo da postavi jasno slijedeće pitanje: „pa dobro, da li je posebno moj kredit sekuritiziran?“  Zapamtite, ako je vaš kredit sekuritiziran, onda se cijela ta igra mijenja. To je u konačnici ono što želimo da nam banke kažu. Južnoafričke banke sekuritiziraju oko 30 milijardi mjesečno, tako da postoji vrlo velika vjerojatnost da je vaš kredit sekuritiziran. Vi morate znati istinu, što je razlog zašto MORATE ustrajati u vašim zahtjevima da dobijete odgovore.

7.     S obzirom na točku 6, da li je moj kredit sekuritiziran? Ako jeste, molim vas pošaljite mi sve pojedinosti u vezi njegove sekuritizacije

Vaše je pravo da znate o sekuritizaciji. Ako ne dobijete odgovor, onda radite s NewERA za dobivanje povrata.

Jedna situacija koja detaljno odgovara na to pitanje je SA Homeloans. To je zato što SA Homeloans nije banka. Oni objašnjavaju sekuritizaciju otvoreno i transparentno. Sada usporedite odgovore od SA Homeloansa s onima od banaka kad nastaje mrtva tišina kad im se postavi ovo pitanje. U nekim slučajevima banke će odgovoriti navodeći da vaš kredit nije sekuritiziran. To je vrlo rijetko – najčešće oni upravo ignoriraju pitanje. Oni vam sigurno neće reći ako je vaš kredit sekuritiziran. Pročitajte na dnu linkove za više o sekuritizaciji – to je vrlo važno.

8.     Da li banka ima zakonsko pravo da ubire novac za koji tvrdite da dugujem? Ako je tako, onda odakle proizlazi zakonsko pravo, uz pretpostavku da je kredit sekuritiziran?

Banka ima samo jedan protuargument na ovo: postoji ugovor između vas i banke. Međutim, ako je vaš kredit sekuritiziran, ugovor je prodan! Otišao je! Banka više nema ugovor, niti ima pravo na ugovor. Koji dio ovoga banke ne razumiju? Ako banka aludira ili se pretvara da ga ima, onda vjerujemo da su oni počinili prijevaru.

Ugovor između vas i banke mogao je shvatljivo reći sve što želi. Činjenica da je prodan i da je banka izgubila sva prava na njega. Po našem mišljenju, banka ne može pravno, etički i moralno tražiti povrat duga od vas, jer oni su već bili plaćeni i profitirali su.

9.     Je li moj kredit s bankom izmiren putem posebnih namjenskih posrednika, police osiguranja, ili bilo koje druge strane?

Ovo će vas šokirati, pa vas upozoravamo. Kad je kredit sekuritiziran, vaš kredit se upakira s drugim kreditima i onda proda trećoj osobi. Ako vi ne izvršite novčanu obvezu (propustite nekoliko uplata), tada treća strana (specijalizirani posrednik) tereti osiguranje. Oni su plaćeni ako vi ne izvršite novčanu obvezu!

Ovo treba naglasiti: Ako se razbolite ili izgubite posao, ili ne možete udovoljiti vašim otplatnim obvezama, onda tajne treće strane koje trguju s vašim kreditom isplaćuju. Oni su zaštićeni od vašeg neizvršenja novčane obveze. Pa… gdje je vaša zaštita? Nigdje. Nemate zaštitu, jer da bi vas se zaštitilo, to bi značilo da vas se obavijesti o igri, a kad jednom  znate igru, igra je gotova.

I još jedna stvar … ako je specijalizirani posrednik osiguran, onda oni su plaćeni ako vi ne izvršite novčanu obvezu … i banka je plaćena za vaš kredit upravo unaprijed kada je kredit bio sekuritiziran. Pa onda… kako i zašto su oni u stanju oduzeti vam imovinu? A gdje ide novac od prodaje na aukciji? To je upravo ono za što se NewERA bori da razotkrije.

10.  Što se tiče osiguranja danog banci s moje strane, da li je to osiguranje prodano ili dano kao osiguranje/jamstvo drugoj strani?

Ovo je zadnji čavao u lijesu. Jednostavno rečeno, želimo da banke priznaju da one više nemaju vaše osiguranje. Ako one nemaju vaše osiguranje, onda ga one ne mogu ni preuzeti. Banke nikad neće to priznati, jer to znači priznanje da bi milijarde Randa u oduzimanju nekretnina tijekom dva protekla desetljeća bile nelegalne. To će dovesti do tužbi najviše klase svih vremena… što se sada događa, pa pridružite se NewERA-i!

www.newera.org.za

Referentni  material  i dodatno pretraživanje:

1.   Članci i informacije o sekuritizaciji u Južnoj Africi:

                a)            http://www.newera.org.za/stop-the-conspirancy/

                b)           http://www.newera.org.za/sa-banks-must-pay-out-big-time/

2.   Audio intervjui s našim pravnim savjetnikom, Raymondt Dicks:

http://www.newera.org.za/explosive-interview/

3.   Video: “The Dark Secrets of Money (and what we can do about it)” including all reference material:

http://micro2.majesticinteractive.co.za/bf.php?fid=1185&id=fc5a2bc50d869d28

4.   The Bills of Exchange Act:

http://www.manquaung.co.za/Legal-Services/Dokuments/Bill%20of%20Exchange%20Act.pdf

5.”The Big Case” court documents and commentary / explanation of the case file:

www.thebigcase.co.za

6.   The best Facebook sites for up to the minute news and information:

a)   http://www.facebook.com/groups/324903827599853/

b)   http://www.facebook.com/NewEconomicRightsAlliance

Recent Posts
Showing 8 comments
  • jurica
    Odgovori

    Poštovani,

    Zanima me imate li povratnih informacija od ljudi koji su uputili ovakav dopis sa postavljenih 10 pitanja, odnosno kakvi su odgovori banke.

    LP
    Jurica

    • Dražen
      Odgovori

      Nema nikakvog implicitnog odgovora, već samo da su licencirani za obavljanje te djelatnosti i da rade u skladu sa zakonom ili propisima HNB-a. Konkretnog odgovora nema ili ja barem nemam saznanja da ga je itko dobio.

  • Vita Dor
    Odgovori

    Tocke 2. 3 o 4 si toliko nevjerovatno glupe da mi je tesko komentirati. Kad bi banke zaista slobodno i bez ogranicenja kreirale novac kako vi tvrdite u tocki 2, 3 i 4 sve banke na svijetu bi imale “xxx bilijardi ” (izmisljen broj) vrijednu aktivu, i ne bi postojale male, srednje i velike banke. Jer bi sve banke napucale same sebi beskonacno mnogo novaca.

    Koje je vase objasnjenje za ovaj paradoks? Dakle, po vama banke same stvaraju novac kako hoce i koliko hoce, ali s s druge strane nemaju sve banke xxx milijardi vrijednu aktivu? Zasto? Sto ih zaustavlja da “izmisle” beskonacno mnogo novaca?

    Cinjenica je da banke generiraju novac “iz nicega”, ali to rade po kriterijima koji su (za njih) ogranicavajuci i nisu slobodne stvarati bezgranicne kolicine novca “iz zraka” kako sugerira vas clanak. Druga je stvar da li su ti kriteriji preslobodni, pa banke mogu stvoriti i vise novca nego bi zapravo smjele (u odnosu na svoju aktivu i izlozenost). Po meni kriteriji jesu preslobodni, i banke bi trebale biti strozije ogranicene, ali tvrditi da banke stvaraju bilo koliko novca iz zraka moze samo dijete u 5 razredu..
    Nadalje, kod ugovaranje kredita je moguce zatraziti isplatu u gotovini. Da li bi autor i dalje imao sumnje da je banka posjedovala novac prije nego ga je njemu dala da je u banci primio iznos svog kredita u kešu? Ili bi mu postojanje i primanje keša upalilo lampicu pa bi shvatio da je banka zaista posjedovala novac koji je njemu posudila.

    • deus
      Odgovori

      A, jel bi banka imala kesa da svima isplati u gotovini?

      • Boris
        Odgovori

        I jos jedna stvar.. U Hrvatskoj je odredjen depozit za izdavanje kredita od 12% a u mnogim drugim zemljama taj depozit u bankama iznisi 50%.. To znaci da ako ti banka odobrava kredit od 100 000 kn, ona mora imati minimalno depozita 50 000kn.. A kod nas samo 12% taj depozit iznosi.. I oni zaista stvaraju vietualni novac a ne tiskaju stvarne novcanice jer su za to zaduzene sredisnje banke… I cjeli bankarski sustav je trul i funkcionira upraco kako je u gornjem clanku navedeno.. Nazalost..

pingbacks / trackbacks

Leave a Comment

Napišite traženi pojam i stisnite Enter za traženje