Švicarskog zlata vjerovatno nema

 In Bankarstvo i financije, Obrazovanje, Pravo i zakoni

Niara napisala, prevela i umetnula tekst u videu

Ako ste do sada možda mislili da se samo kod nas u Hrvatskoj događaju određene stvari i da toga u drugim “razvijenijim, kulturnijim“ zemljama u svijetu nema – pogledajte slobodno ovaj video. Vjerovatno ćete dobiti dublji uvid u cjelokupniju sliku svjetskih međusobno ovisnih i povezanih zbivanja.

zlato-svijest

No, da postavimo nekoliko pitanja.
Zašto nekome koga volimo kažemo: Ti si moje zlato?
Zašto za nekoga tko je izrazito dobar kažemo da ima zlatno srce?
Zašto se osjećamo svečano, uzvišeno kada nosimo zlatni nakit i čuvamo ga često za “posebne prilike”?
Zlato je i boja Sunca, a Sunce je nositelj energije svijesti – koju sada, u ovo značajno doba, pojačano zrači na Zemlju – rezultat toga možemo promatrati na cijelom svijetu – ljudi se bude, naša ljudska SVIJEST se podiže i dan za danom postajemo svjesniji, svjetliji, čišći, sjajniji …

Pa, evo i najavljenog videa:

Prijepis teksta videa:

Jochen Stanzl: Cijenjene dame i gospodo, srdačno dobrodošli na slijedeću temu, na slijedeći intervju, ovdje s najvećeg međunarodnog Sajma plemenitih metala i sirovina u Europi. Izrazito se radujem našem slijedećem sugovorniku, a to je gosp. Nef od „Tell Gold & Silber Fonds“. To je više špekulacijska varijanta.

Rolf Nef: To se može reći. Fond investira u fizičke metale, može i u rudnike, ali može investirati i u mogućnosti.

J. Stanzl: Ovdje u Njemačkoj smo jako zabrinuti, gdje je zapravo uskladišteno naše zlato, uskladišteno u Parizu, u Londonu ili New Yorku i gdje je točno. U Švicarskoj se točno zna gdje je, gdje je onda?

R. Nef: To baš nije tako. To je najveća prijevara naroda u Švicarskoj od 1291. To je novi Ustav. Nezavisnost Narodne banke se više može opisati kao državu u državi. To je postala švicarska Narodna banka. To je došlo s novim Ustavom. Tamo je ukinuto pokriće zlatom i to se nedvosmisleno dogodilo pod međunarodnim pritiskom. Da se razdvajanje zlata (kao podloge za novac) dogodilo u pojedinačnom glasanju, ne bi nikad bilo prošlo, pa se upakiralo u općenitu reviziju Ustava. Tako se to proguralo, tako se dogodila prijevara. Jedva da se to dogodilo, počela je prodaja zlata, pa se još i zakon promijenio. U zakonu sad stoji, da je struktura aktive, ulaganje aktive, stvar ravnateljstva – dakle tri čovjeka odlučuju koliko će se (novčanica) tiskati i gdje će oni ulagati, potpuno nezavisno od bilo koga.

J. Stanzl: Švicarska je u pitanjima direktne demokracije nešto više otvorena za temu referenduma. Postoje li neki pokušaji da se to opozove i da se ponovno uvede valuta s podlogom zlata?

R. Nef: Pokrenuta je narodna inicijativa od strane gosp. Schlüer-a, prvo da se svo zlato mora uskladišti u Švicarskoj, što je prije bilo ustavno-pravno regulirano. Minimalna podloga od 40 % morala bi biti uskladištena u Švicarskoj, ali je to već bilo prekršeno 1938–39.-e, s početkom II svjetskog rata, kada se „hitnim zakonom“, veliki dio prenio u U.S.A. To je bilo 1942.-e ne zaplijenjeno, već blokirano od strane USA. Cjelokupna dolarska sredstva Švicaraca, ne samo državna, bila su u U.S.A. blokirana. Usprkos tome je izgradnja zlata počela s krizom 1929.-e. Postojale su velike zalihe zlata i to je bio bitan dio nezavisnosti (Švicarske) u II svjetskom ratu. Tada je 1978.-e išlo dalje s glasanjem, kada se otklonilo pravilo domaće podloge (zlata), onda je došao pristup IMF-u i inozemni pritisak da se nema podloge zlata, onda je došla cijela stvar s pričom Holocausta i pritisak da se proda zlato se još povećao. Pokriće zlatom snizilo se sa 40% na 25%. Time su se oslobodile zalihe i zlato se posuđivalo. Naravno da je ideja bila da se zlato proda i to se i dogodilo – sve je napravljeno u potpunoj tišini, ali za to će se još čuti, za to će se još čuti.

J. Stanzl: Jako dobro. Kada će ta tema o zlatu doći do mase stanovništva?

R. Nef: Kada poraste cijena, kad bude u medijima, to je još jedino što raste.

J. Stanzl: Koliko će cijena još porasti?

R. Nef: Moja procjena je u ovoj eksplozivnoj fazi 8000 u zlatu, a srebro, šta ja znam, otprilike 700 do 900 puta, tako nekako …

J. Stanzl: Znači, treba se gledati da se nabavi što se može?

R. Nef: Da, bolje prije nego poslije.

…………………………………………………………………………….

No, pogledajmo što se dogodilo s pokretanjem narodne inicijative za povrat zlata iz inozemstva. Pokretači inicijative su dobili odgovor nekoliko dana nakon što je završio Sajam plemenitih metala, na kojem je održan intervju iz videa. 

Saopćenje medijima od 21. studenog 2013.

NE Saveznog vijeća za „Inicijativu Zlato“

Odbor inicijative „Inicijativa Zlato“, izražava duboko žaljenje radi NE Saveznog vijeća, za inicijativu zlata “Spasite naše švicarsko zlato”. Odbor je također šokiran argumenatima kojima je Savezno vijeće potkrijepilo svoje odbijanje.

Tvrdnja da zlato u stabilnosti valute više ne igra nikakvu ulogu, nije ništa drugo nego pokušaj uljepšavanja za jednu od najbezglavijih mjera švicarske monetarne politike uopće: Za rasipanje ne manje od šezdeset posto švicarskih zlatnih rezervi (1.550 od prvobitno 2.600 tona) u proteklih dvanaest godina, po povijesno najgoroj cijeni. Ovim nepromišljenim činom, besmisleno je potrošeno nacionalno bogatstvo u omjeru pedesetak milijardi švicarskih franaka.

Nije stvar Narodne banke ni da vodi ekonomsku politiku, niti da poravna deficitarne kantonske račune. Narodna banka treba osigurati stabilnost valute zemlje, u ukupnom interesu svih švicarskih građanki i građana. Što su rezerve Narodne banke vrijednije, sigurnije su starosne mirovine, mirovinska očekivanja, plaće i ušteda svih ljudi koji žive u Švicarskoj – u dobu najozbiljnijih previranja valute, sigurno nije neprimjeren zahtjev.

Naravno da se razvoj i mogućnosti za razvoj gospodarstva moraju uvijek pažljivo pratiti. Kada je za švicarski franak – u sklopu hitne mjere – kao tečaja prema euru bila postavljena donja granica od Fr. 1.20 – jer je euru prijetio slobodni pad prije dvije godine – inicijatori inicijative zlato nisu nikada izrazili kritiku. Međutim švicarski franak nikad ne smije biti jednako i zauvijek vezan za euro – za jednu valutu koja se na tržištu pokazala kao nesposobnom, koja se samo može održavati na životu preko neprestanog tiskanja euro-novčanica.

Jaki temelj zlata osigurava Švicarskoj Narodnoj banci neovisnost i samostalnu sposobnost djelovanja. Jer samo je središnja banka koja radi na čvrstim temeljima, u slučaju nužde vjerodostojno sposobna za intervenciju.

“Inicijativa Zlato” sadrži tri zahtjeva:

• Prvo: Zabranu prodaje, daljnjih zlatnih rezervi Narodne banke.

• Drugo: Uputu, da se svi djelovi švicarskih rezervi zlata uskladištenih u inozemstvu, u roku dvije godine vrate u Švicarsku.

• I treće: Zahtjev Narodnoj banci, da najmanje 20% njenih pologa drži u zlatu. Da se taj treći cilj ostvari, bit će odobren prijelazni rok od tri godine.

Zahtjevi Inicijative Zlato, u skladu su s vremenom više nego ikad, kako bi se svim Švicarkama i Švicarcima osigurale mirovine, ušteđevine i plaće.

Za daljnja pitanja
Inicijativni odbor „Inicijativa Zlata“

Državni savjetnik Lukas Reimann

Državni savjetnik Luzi Stamm

Bivši državni savjetnik Ulrich Schlüer

Izvornik:
www.goldinitiative.ch/aktuelles/medienmitteilungen/haltlose-argumentation.html

Recent Posts

Leave a Comment

Napišite traženi pojam i stisnite Enter za traženje